Buka u životnoj sredini jeste svaki neželjen ili štetan zvuk emitovan na otvorenom ili u zatvorenom prostoru (u daljem tekstu: buka), koji je proizvod aktivnosti ljudi, uključujući buku koju emituju prevozna sredstva, drumski, železnički i vazdušni saobraćaj, kao i buku koja nastaje od industrijskih i proizvodnih aktivnosti uključujući i buku na lokacijama na kojima se obavljaju industrijske aktivnosti u skladu sa propisima kojima se uređuje integrisano sprečavanje i kontrola zagađivanja.

Izvor buke jeste svaki emiter neželjenog ili štetnog zvuka koji nastaje kao posledica aktivnosti ljudi: svaki uređaj, sredstvo za rad, saobraćajno sredstvo, instalacija postrojenja, tehnološki postupak, elektroakustički i akustički uređaj, kao i uređaj koji se koristi za izvođenje industrijske, zanatske, proizvodne, uslužne i slične delatnosti, koji proizvodi stalnu ili povremenu buku, pokretni i nepokretni objekti koji pod određenim okolnostima generišu zvuk, a takođe i otvoreni i zatvoreni prostori za sport, igru, ples, predstave, koncerte, slušanje muzike i sl. kao i ugostiteljski objekti, garaže, parking prostori i dr.

Postoje dva osnovna tipa izvora buke koja se mogu sresti u životnoj sredini:

  • Tačkasti izvor buke- najčešće se u komunalnoj sredini tačkasti izvor buke nalazi neposredno iznad zemlje (ili neke druge reflektujuće podloge);

  • Linijski izvor buke- ako su poprečne dimenzije izvora male a uzdužne dimenzije velike u poređenju sa rastojanjem do prijemnika.

Buka je svaki neželjeni zvuk koji ometa čoveka u odmoru i radu i kao jedan od oblika zagađivanja životne sredine poslednjih godina postaje sve veći problem. Buka utiče na srce i krvne sudove, stres kao i smanjenje pažnje i pamćenja, a najgore efekte ima na nesanicu, napetost, depresiju i slab apetit. Dokazana činjenica je da buka najviše utiče na stvaranje neuroze, a neuroze spadaju u najveće psihičke poremećaje.

Kako i na čoveka tako i na životinje buka ima puno negativnih efekata.

Analizom ranijih pojedinačnih studija donešen je zaključak da buka u životnoj sredini ne utiče samo na pojedine vrste osetljive na buku već da je u pitanju većina. Raspon pogođenih životinjskih vrsta obuhvata sve od malenih insekata do velikih morskih sisara poput kitova.

Ljudska buka,na primer,ometa ultrazvučne sisteme detekcije koje koriste šišmiši u potrazi za insektima,što im otežava lov. U slučaju šišmiša grabljivica možda trpi zbog toga što ne može da locira žrtvu, ali vrste koje se oslanjaju na zvuk da bi uočile grabljivice mogu da stradaju jer napadača neće čuti dovoljno rano i pobeći.

Rana istraživanja o reagovanju ptica na buku su fokusirana na fizička oštećenja na receptorima zvuka,na stvaranje stresa kao i na promene u letenju.Spajanjem neuobičajenog zvuka (npr.buka kompresora) sa prirodnim zvukovima iz staništa nekih životinja došlo se do zaključka da antropogena buka ima uticaj i na reproduktivnost ptica. Visoki nivoi buke maskiraju akustične signale,što otežava pticama odbranu teritorija,ometa ljubavni zov,kao i zvuk koji upozoravaju na opasnost.

Kako divlje tako i domaće životinje ne razumeju izvor buke i ne umeju da mu se prilagode, pa na zvuk petarde reaguju samopovređivanjem, bežanjem, odbijanjem hrane i drugim promenama u ponašanju. Iznenadan prasak sva osetljiva bića doživljavaju kao opasnost. Čoveku je mnogo lakše, jer razume izvor buke i može da objasni sebi da ga, na primer, ekspolozija petarde ne ugrožava.

Životinje koje se nalaze u zatvorenom prostoru (u kavezu, staji, stanu ili u kući) teže podnose buku jer ne vide mogućnost da se bore sa njenim izvorom, niti mogu da je izbegnu na bilo koji način.

Životinje na različite načine pokazuju strah i frustraciju, sećamo se da je za vreme bombardovanja kod određenih vrsta u Zoološkom vrtu uočeno i samopovređivanje.

Za vreme bombardovanja 1999. g. tigar je zbog stresa sebi grizao šape.

Prema Zakonu o zaštiti od buke u životnoj sredini (“Sl.glasnik RS”, br. 36/2009 i 88/2010) svako ko emituje bilo koju vrstu buke dužan je da prati njen uticaj na životnu sredinu i da emisiju ograniči prema nameni referentnog prostora u skladu sa Uredbom o indikatorima buke, graničnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indikatora buke, uznemiravanja i štetnih efekata buke u životnoj sredini (“Sl.glasnik RS” 75/2010).